Što je Zlatni Allium

Češnjak (lat. Allium Sativum) se od davnine koristi kao vrlo zdrava i ljekovita biljka. Sirovi češnjak se jede u manjim količinama uglavnom kao začin, a posebno je popularan u mediteranskoj prehrani. Kada se sirovi režanj češnjaka izreže ili zdrobi, oslobađa se enzim alinaza koji iz spojeva u sirovom češnjaku stvara substancu zvanu alicin koja pak daje karakteristični okus češnjaka. Medutim, alicin je vrlo nestabilna tvar koja se na zraku spontano vrlo brzo raspada na nekoliko organosulfurnih substanci. Slično se događa tokom kuhanja gdje toplina dezaktivira enzim i tako inhibira stvaranje alicina i drugih korisnih substanci koje su prisutne u češnjaku. Kako izvući korisne substance iz sirovog češnjaka bio je problem kojim su se tokom zadnjih dvadeset godina bavili istraživački laboratoriji diljem cijelog svijeta.

Laboratorijska istraživanja su pokazala se da se korisne substance češnjaka mogu koncentrirati u otopini kao što je “Zlatni Allium” postupkom dugotrajne vodeno-alkoholne ekstrakcije. Pripremanje “Zlatni Allium” otopine češnjaka počinje sa češnjakom koji se uzgaja pod strogo kontroliranim ekološkim uvjetima, t.j. bez upotrebe kemijskih gnojiva, herbicida i pesticida. Samo najbolji češnjak se koristi za ekstrakciju korisnih substanci iz češnjaka u otopinu “Zlatni Allium”. Postupak ekstrakcije se provodi tokom više mjeseci pod posebnim uvjetima. Kroz takav dugotrajni postupak ekstrakcije se izvorni spojevi iz češnjaka spontano pretvaraju u sigurne, stabilne bioraspoložive i djelotvorne tvari, kao sto su aliin, cikloaliin, S-alilcistein i S-propenilcistein, koje ostaju djelotvorne u otopini “Zlatni Allium” kroz duži period (~2 godine). Uz to, postupak dugotrajne ekstrakcija eliminira komponente češnjaka koje imaju neugodan miris. “Zlatni Allium” je priređen bez dodavanja konzervansa, bojila, šećera, ili natrija. Jedan mililitar otopine sadrži 1 mL ekstrakta ekološki uzgojenog češnjaka dobivenog od 100 mg suhe tvari u vodenoj/alkoholnoj otopini s 20% (v/v) etanola. “Zlatni Allium” se prodaje u neto količini od 100 mL u plastičnim bočicama s ugrađenom kapaljkom.

Dnevna doza preparata “Zlatni Allium” i upozorenja

Dnevna doza preparata “Zlatni Allium” iznosi jednu do dvije čajne žličice dnevno. Može se popiti i s malo vode ili voćnog soka.

 

Koliko dugo uzimati “Zlatni Allium”?

Prema kliničkim istraživanjima dugotrajno uzimanje preparata (od 6 mjeseci do godine dana) kao sto je je “Zlatni Allium” dovodi do najboljih rezultata. Na primjer, randomizirana, dvostruko-slijepa, placebo-kontrolirana klinička studija na ljudima koji su imali operaciju srca je pokazala značajnu inhibiciju stvaranja naslaga u koronarnim arterijama nakon konzumiranja 4 mL vodeno-alkholonog ekstrakta češnjaka na dan, u trajanju oko godinu dana (Budoff 2006). Oko 65% značajnog smanjenja naslaga ateroma je zapaženo kod tih pacijenata u usporedbi s kontrolnom grupom koja je uzimala placebo. Krvni homocistein i LDL takoder su imali tendenciju smanjenja, dok je HDL je pokazao tendenciju rasta. Autori zaključuju da ekstrakt češnjaka može biti vrlo koristan za sprečavanje zaustavljanja protoka krvi do srca, posebno u visoko rizičnih osoba, uključujući pacijenate koji su imali operaciju srca.

Budoff i suradnici (Budoff 2004) su u drugoj studiji koja je također bila dvostruko-slijepa i placebo-kontrolirana našli da uzimanje vodeno-alkoholnog ekstrakta češnjaka (4 mL na dan tokom jedne godine) u kombinaciji sa statinima dovodi do značajnog smanjenje parametra kalcifikacije (prosječna promjena: 7,5 ± 9,4% kroz godinu dana) u odnosu na placebo skupinu koja je imala prosječan porast kalcifikacije od 22,2 ± 18,5%. Ova pilot studija ukazuje na pogodan utjecaj uzimanja vodeno-alkoholnog ekstrakta češnjaka na smanjenje brzine napredovanja koronarne kalcifikacije.

 

Zdravstvena korist uzimanja otopine “Zlatni Allium”

Kardiovaskularne bolesti kao što su arteroskleroza, povišen krvni tlak i srčani udar (infarkt) su glavni uzrok smrtnosti u industrijskim društvima. Arteroskleroza je bolest arterija u kojima unutarnji sloj krvne žile postaje obložen masnim naslagama i vezivnog tkiva poznatih kao zadebljanje (aterom). Kalcifikacije arterijskog tkiva dovodi do krutosti arterija i povišenog krvnog tlaka, dok se prilikom otrgnuća ili razaranja ateroma oslobadaju tamo nakupljene substance koje u krvotoku uzrokuju stvaranje krvnih ugrušaka. Ugrušci mogu lokalno usporiti tečenje krvi, ili se pak mogu putem krvotoka premjestiti na mjesta gdje mogu uzrokovati infarkt srčanog tkiva ili, kod začepljenja krvne žile u mozgu, moždani udar.

Rješenjem Povjerenstva za dodatke prehrani Ministarstva zdravlja RH odobrena je slijedeća zdravstvena tvrdnja koja se odnosi na otopinu “Zlatnog Alliuma”:Češnjak doprinosi normalnoj funkciji kardiovaskularnog sustava. Ta je tvrdnja potvrđena u mnogobrojnim kliničkim istraživanjima na ljudima i u laboratorijskim istraživanjima na ljudskim stanicama. U prilogu ovog naputka nalazi se pregledna tabela kardiozaštitnih efekata vodeno-alkoholnog ekstrakta češnjaka pronađenih u kliničkim studijima.

Najznačanije potvrde pogodnog utjecaja česnjaka na kardiovaskularni sustav mogu se pronaći u meta-analizama rezultata iz mnogobrojnih studija o koristi uzimanja preparata češnjaka (meta-analiza je kritičko sagledavnanje mnogih objavljenih studija i uključuje kritičku sintezu rezultata iz svih studija). Tako su u meta-analizi 172 istraživanja u kojima je ispitivan utjecaj češnjaka na lipide u krvi, Reinhard i suradnici (Reinhart 2009) našli da preparati češnjaka (uključujući i otopine češnjaka kao što je “Zlatni Allium”) značajno snižuju ukupni kolesterol za 0·19 mmol/L (za 7·35 mg/dL) i trigliceride (TAG) za 0·11 mmol/L (za 9·7 mg/dL) u usporedbi s placebom. Tabela 2 iz njihove analize (vidi dolje) također pokazuje sniženje LDL i povećanje HDL koncentracije u krvi (Reinhart 2009).

Isti autori su godinu dana ranije objavili meta-analizu utjecaja preparata češnjaka na hipertenziju krvnog tlaka (Reinhart 2008). U 10 kliničkih studija o ljudima s povišenim krvnim tlakom našli su da preparati češnjaka kao što je “Zlatni Allium” u usporedbi s placebom smanjuju krvni tlak kod osoba koje pate of povišenog tlaka u prosjeku za 16.3 mmHg (sistola), a tlak kod diastole za 9.3 mmHg, dok su kod ljudi koji imaju normalni krvni tlak promjene bile neznačajne.

Osobito se ističe sposobnost češnjaka da izazove povoljne promjene profila lipida u krvi (Reinhart 2009) i snjiženje krvnog tlaka (Ried 2008, Reid 2013). U laboratorijskim modelima, ekstrakti češnjaka inhibiraju agregaciju trombocita, promoviraju sintezu dušikovog monoksida i fibrinolizu (Rahman 2006; Rahman 2007). Antitrombotična aktivnost češnjaka bila je predmet nekoliko studija na zdravim osobama i na bolesnicima s kardiovaskularnom bolesti u kojima je korišten vodeno-alkoholni ekstrakt češnjaka kao što je “Zlatni Allium” (Steiner 1998), ili ulje češnjaka (Bordia 1998; Wojcikowski 2007). Ti su preparati češnjaka pokazali smanjenje agregacije trombocita u svakoj studiji.

Randomizirana, dvostruko-slijepa, placebo-kontrolirana klinička studija na ljudima koji su imali operaciju srca je pokazala značajnu inhibiciju stvaranja naslaga u koronarnim arterijama nakon konzumiranja 4 mL vodeno-alkholonog ekstrakta češnjaka na dan, u trajanju oko godinu dana (Budoff 2006). Oko 65% značajnog smanjenja naslaga ateroma je zapaženo kod tih pacijenata u usporedbi s kontrolnom grupom koja je uzimala placebo. Krvni homocistein i LDL takoder su imali tendenciju smanjenja, dok je HDL je pokazao tendenciju rasta. Autori zaključuju da ekstrakt češnjaka može biti vrlo koristan za sprečavanje zaustavljanja protoka krvi do srca, posebno u visoko rizičnih osoba, uključujući pacijenate koji su imali operaciju srca.

Budoff i suradnici (Budoff 2004) su u drugoj studiji koja je također bila dvostruko-slijepa i placebo-kontrolirana našli da uzimanje vodeno-alkoholnog ekstrakta češnjaka (4 mL na dan) u kombinaciji sa statinima dovodi do značajnog smanjenje parametra kalcifikacije (prosječna promjena: 7,5 ± 9,4% kroz godinu dana) u odnosu na placebo skupinu koja je imala prosječan porast kalcifikacije od 22,2 ± 18,5%. Ova pilot studija ukazuje na pogodan utjecaj uzimanja vodeno-alkoholnog ekstrakta češnjaka na smanjenje brzine napredovanja koronarne kalcifikacije.

Citirana literatura

Reinhart KM, Ripple Talati R. et al. The impact of garlic on lipid parameters: a systematic review and meta-analysis. Nutrition Research Reviews (2009), 22, 39–48.

Ried K, Frank OR et al. Effect of garlic on blood pressure: A systematic review and meta-analysis. BMC Cardiovascular Disorders 2008, 8:13

Ried K, Frank OR Stocks NP. Aged garlic extract reduces blood pressure in hypertensives: a dose–response trial. European Journal of Clinical Nutrition (2013) 67, 64–70.

Rahman K, Lowe GM. Garlic and Cardiovascular Disease: A Critical Review. Journal of Nutrition. 2006;136 Suppl 3:S736-740.

Rahman K. Effects of garlic on platelet biochemistry and physiology. Mol. Nutrition Food Res. 2007, 51, 1335 – 1344.

Reinhart KM, Coleman CI, et al. Effects of garlic on blood pressure in patients with and without systolic hypertension: a meta-analysis. Ann Pharmacother. 2008 Dec;42(12):1766-71.

Budoff M. Aged Garlic Extract Retards Progression of Coronary Artery Calcification. Journal of Nutrition 2006;136 Suppl 3:S741-4.

Budoff M, Takasu J, et al. Inhibiting progression of coronary calcification using Aged Garlic Extract in patients receiving statin therapy: a preliminary study. Preventive Medicine 39 (2004) 985–991.

Steiner M, Lin RS. Changes in platelet function and susceptibility of lipoproteins to oxidation associated with administration of aged garlic extract .J Cardiovasc Pharmacol. 1998;31:904–8.

Bordia A, Verma K, Srivastava C. Effect of garlic (Allium sativum) on blood lipids, blood sugar, fibrinogen and fibrinolytic activity in patients with coronary artery disease. Prostaglandins, Leukotrienes and Essential Fatty Acids (1998) 58(4), 257-263

Wojcikowski K, Myers S, Brooks L . Effects of garlic oil on platelet aggregation: a double-blind placebo-controlled crossover study. Platelets. 2007 Feb;18(1):29-34.

 

Pregledna tabela kardiozaštitnih efekata vodeno-alkoholnog ekstrakta češnjaka pronađenih u kliničkim studijima. Strelica dolje (↓) označuje pad ili smanjenje, a strelica gore (↑) porast ili povećanje istraživanog parametra. Brojevi u zagradi se odnose na znanstvene radove u kojima su ti rezultati objavljeni.

Anemija (eritrociti, hemoglobin) [1]↓ u 61% bolesnika
Krvni tlak [2,3]↓ 6-9%
Bol u prsima [4]↓ u 90% bolesnika
Hladnoca udova [4.5]u 40-100% bolesnika
Oksidacija kolesterola [6,12,14,19]↓ 38%
Cirkulacija (ruke/noge) [5,7]↑ u 67% bolesnika
Vrtoglavica [5]↓ u 50-85% bolesnika
Funkcija endothelija [17,18]↑ u 44-66% bolesnika
Glavobolja [5]↓ u 50-80% bolesnika
Homocysteine [17]↓ u 27% bolesnika
Palpitacija srca [1]↓ u 45-75% bolesnika
LDL kolesterol [2,8,9,10]↓ 5-12%
Oksidativni stress kod pusenja [20]↓ u 29-37% bolesnika
Agergacija trombocita [6,9.15]↓ 10-25%
Adhezija trombocita [6,9]↓ 30-58%
Sigurnost kod uzimanja warfarina [21]potvrdjeno
Sickle Cell Anemia [11,13,15]↓ gustih eritrocita za 30%
Ukupan serumski kolesterol [2,8,9,10,12,16]↓ 6-31+%
Trigliceridi [8]↓ 10-19%

 

 

Literatura za preglednu tabelu

1. Hasegawa Y, et al. 1983. Japanese J. New Remedies Clinic 32:365-76.

2. Steiner M, et al. 1996 Am J Clin Nutr. 64:866-70.

3. Ried K, et al. Eur. J. Clin. Nutr. (2013) 67, 64–70.

4. Kawashima H, et al. 1985. Treatment and New Medicine, Japan. 22:3012-24.

5. Kikuchi T, et al. 1994. Japanese J New Remedies Clin. 43(1):146-58.

6. Steiner M, et al. 1998. J Cardiovascular Pharmacol. 31:904-8.

7. Okuhara T. 1994. Japanese Pharmacol Therapeut. 22(8):3695-3701.

8. Lau B, et al. 1987. Nutr Res. 7:139-49.

9. Steiner M, et al. 1994. J Am Coll Nutr. 13(5):524.

10. Yeh Y, et al. 1995. J Am Coll Nutr. 14(5):545.

11. Ohnishi ST, Ohnishi T, et al. 2000. Nutrition. 16:330-8.

12. Munday J, et al. 1999. Atherosclerosis. 143:399-04.

13. Takasu J, et al. 2002. BMC Blood Disorders. 2:3.

14. Lau. BHS, 2001. J. Nutr. 131:985S-8S

15. Rahman K, Billington D. 2000. J. Nutr. 130:2662-5.

16. Yeh Y, et al. 1997. In Food Factors for Cancer Prevention, Ohigashi, et al. eds. Springer Tokyo, pp. 226-230, 1997

17. Williams, et al. 2005. Phytother. Res. 19(4):314-9.

18. Weiss N, et al. 2006. J Nutr. 136(3S):750S-4S.

19. Lau B. et al.2001. J. Nutr. 131:168-71.

20. Dillon SA, et al. 2002. J. Nutr. 132:168-71.

21. Macan H, et al. 2006. J. Nutr. 136(3S):793S-5S.