Učinci na imunitet i kardiovaskularno zdravlje

Povijesno gledano, češnjak se koristi zbog svojih anti-infektivnih aktivnosti, jačanja imunoloških svojstva, i opće aktivnosti (Rivlin 2001). Studije in vitro i s kulturama stanica pokazale su da češnjak ima antibakterijska, antivirusna, antifungalna i antiparazitska svojstva. Češnjak usporava rast patogena u hrani, kao što su Salmonela, Listeria, Escherichia coli, želučana bakterija Helicobacter pylori, i uzročnika tuberkuloze Mycobacterium tuberculosis (Kumar et al. 1998; Sivam 2001). Osim toga, češnjak sprečava stvaranje biofilma bakterijskih patogena u ranama kod opekline (Nidadavolu et al. 2012). Antivirusne akcije češnjaka uključuju djelovanje na ljudski rinovirus (prehlada), citomegalovirus, herpes simplex i virus gripe (Tsai et al. 1985). Češnjak je učinkovit i u liječenju općih kvasčanih i gljivičnih infekcija, kao što su Candida albicans i Aspergillus flavus (Davis 2005). Osim toga, češnjak djeluje kao antiparazitski agens te pomaže u liječenju Cryptosporidium, Toxoplasma, Giardia i Plasmodium (Anthony et al. 2005).

Češnjak je probiotik, sadrži fruktane i oligosaharide, koji potiču rast ”prijateljskih” bakterija u probavnom traktu (Roberfroid 2000; Chandrashekar et al. 2011), koje je pak tvore takozvane microbiome koji pridonose 80% imunološkog sustava (Furness et al. 1999). Za češnjak se pokazalo da stimulira aktiviranje humoralnog i inertnog dijela imunološkog sustava, uključujući aktivaciju makrofaga preko produkcije nitričnog oksida i produkcije T i B stanica (Abdulah et al. 1989; Brosche et al. 1994; Nantz et al. 2012). Klinička ispitivanja su pokazala da češnjak ima blagotvoran učinak u prevenciji, trajanju i intenzitetu dišnih infekcija u gornjem traktu. Randomizirano, dvostruko slijepo, placebom kontrolirano ispitivanje u 146 sudionika testiranja učinka 180 mg praha češnjaka na dan za više od 3 mj pronašla je smanjenje od 37% u broju prehlada (češnjak u usporedbi s placebom: broj = 24 od 65; P < 0,001), te smanjenje od 30% u trajanju od bolesti (češnjak u usporedbi s placebom: 1,5 dana prema 5 dana; P < 0,001) (Chandrashekar et al. 2009).

Nedavna studija u kojoj je testirano 120 sudionika koji su uzimali 2,56 g odstajalog ekstrakta češnjaka (AGE) na dan za više od 3 mjeseca utvrdila je smanjenje od 61% u broju dana (češnjak u usporedbi s placebom: 53 od 126 dana; P < 0,001), te smanjenje od 21% u simptomima (češnjak u usporedbi s placebom: 584 u odnosu na 126, p < 0,001) (Nantz et al. 2012). U tom ispitivanju značajan je porast gt-T stanica (P = 0,039) i NK stanica (P = 0,043) u grupi koja je uzimala odstajali ekstrakt češnjaka (AGE) kroz 45 dana u usporedbi s placebom.

Osim toga, češnjak sadrži imunomodulatorne proteine lektine ili aglutinine [Allium sativum Aglutinin (ASA) i ASA II] (Chandrashekar et al. 2011; Chandrashekar et al. 2001). Nadalje, pokazalo se da češnjak smanjuje upalne markere, uključujući C-reaktivni protein i TNF-alfa (Tissue Necrotic Factor Alpha) (Zeb et al. 2012; Mozaffari-Khosravi et al. 2012). Visoka koncentracija C-reaktivnog proteina je povezana s povećanom vjerojatnosti za razvoj koronarne bolesti arterija (OR: 1,45; 95% CI: 1,25, 1,68) (Danesh et al. 2004). Stoga, blagotvorni učinci češnjaka na imunološki sustav, uključujući C-reaktivni protein i citokine kao što su interleukini i TNF-alfa, također su povezane s poboljšanjem kardiovaskularnog zdravlja.

Zaključno: češnjak ima potencijal za poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja na nekoliko razina. Prvo, tu su dosljedni dokazi da preparati češnjaka snižavaju krvni tlak kod hipertenzivnih pojedinaca. Drugo, postoje jaki dokazi da češnjak modulira koncentracije kolesterola kad je povišen. Treće, češnjak ima nekoliko svojstva za poboljšanje imunološkog sustava koji izravno i neizravno ima koristi za kardiovaskularno zdravlje.

Preparati češnjaka imaju visok profil biosigurnosti i uglavnom su dobro tolerirani. Dakle, preparati češnjaka, kao AGE/ Zlatni Allium, mogu se smatrati kao alternativni ili komplementarni tretman uz standardne lijekove za zdravlje kardiovaskularnog sustava.

 

Literatura:

Rivlin RS. Historical perspective on the use of garlic. J Nutr 2001; 131(Suppl):951S–4S.

Kumar M, Berwal J. Sensitivity of food pathogens to garlic (Allium sativum). J Appl Microbiol 1998;84:213–5.

Sivam GP. Protection against Helicobacter pylori and other bacterial infections by garlic. J Nutr 2001;131(Suppl):1106S–8S.

Nidadavolu P, Amor W, Tran PL, Dertien J, Colmer-Hamood JA, Hamood AN. Garlic ointment inhibits biofilm formation by bacterial pathogens from burn wounds. J Med Microbiol 2012;61:662–71.

Tsai Y, Cole LL, Davis LE, Lockwood SJ, Simmons V, Wild GC. Antiviral properties of garlic: in vitro effects on influenza B, herpes simplex and coxsackie viruses. Planta Med 1985;51:460–1.

Davis SR. An overview of the antifungal properties of allicin and its breakdown products—the possibility of a safe and effective antifungal prophylactic. Mycoses 2005;48:95–100.

Anthony J-P, Fyfe L, Smith H. Plant active components – a resource for antiparasitic agents? Trends Parasitol 2005;21:462–8.

Roberfroid MB. Prebiotics and probiotics: are they functional foods? Am J Clin Nutr 2000;71(Suppl):1682S–7S.

Chandrashekar PM, Prashanth KVH, Venkatesh YP. Isolation, structural elucidation and immunomodulatory activity of fructans from aged garlic extract. Phytochemistry 2011;72:255–64.

Furness JB, Kunze WA, Clerc N. Nutrient tasting and signalling mechanisms in the gut. II. The intestine as a sensory organ: neural, endocrine, and immune responses. Am J Physiol 1999;277:G922–8.

Abdullah T, Kirkpatrick D, Carter J. Enhancement of natural killer cell activity in AIDS patients. DZ Onkologie 1989;21:52–3.

Brosche T, Platt N. Knoblauchtherapie und zellulaere Immunabwehr im Alter. [Garlic therapy and cellular immunocompetence in the elderly.] Z Phytother 1994;15:23–4 (in German).

Nantz MP, Rowe CA, Muller CE, Creasy RA, Stanilka JM, Percival SS. Supplementation with aged garlic extract improves both NK and gd-T cell function and reduces the severity of cold and flu symptoms: a randomized, double-blind, placebo-controlled nutrition intervention. Clin Nutr 2012;31:337–44.

Josling P. Preventing the common cold with a garlic supplement: a double-blind, placebo-controlled survey. Adv Ther 2001;18:189–93.

Chandrashekar PM, Venkatesh Y. Identification of the protein compo- nents displaying immunomodulatory activity in aged garlic extract. J Ethnopharmacol 2009;124:384–90.

Zeb I, Ahmadi N, Nasir K, Kadakia J, Larijani VN, Flores F, Li D, Budoff MJ. Aged garlic extract and coenzyme Q10 have favorable effect on inflammatory markers and coronary atherosclerosis progression: a randomized clinical trial. J Cardiovasc Dis Res 2012;3:185–90.

Mozaffari-Khosravi H, Hesabgar H-a-S, Owlia M-B, Hadinedoushan H, Barzegar K, Fllahzadeh MH. The effect of garlic tablet on pro- inflammatory cytokines in postmenopausal osteoporotic women: a randomized controlled clinical trial. J Diet Suppl 2012;9:262–71.

Danesh J, Wheeler JG, Hirschfield GM, Eda S, Eiriksdottir G, Rumley A, Lowe GD, Pepys MB, Gudnason V. C-reactive protein and other circulating markers of inflammation in the prediction of coronary heart disease. N Engl J Med 2004;350:1387–97.